Plan njemačke vlade da izađe na kraj sa lavinom kosovskih izbjeglica ima u praksi puno problema, piše magazin „Fokus” i prenosi mišljenje eksperata da je odluka o tome da se za 14 dana riješe pojedinačni zahtjevi potpuno nerealna, kao i da predlozi o proglašenju Kosova zemljom sigurnog porijekla takođe izazivaju sumnju u uspjeh.
Šef poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu Volker Kauder, iz Hrišćansko-demokratske unije kancelarke Angele Merkel, rekao je da će stihijsko useljavanje u Njemačku rasti sve dok se azilanti ne budu konsekventno vraćali u zemlje porijekla i izrazio sumnju u to da će biti bolje ako Berlin proglasi Kosovo sigurnom zemljom.
–Prvo moramo u njihove domovine protjerati one podnosioce zahteva za azil iz zemalja sigurnog porijekla, koji u Njemačkoj ne mogu dobiti status azilanta. Nije od koristi ako mi jednu za drugom zemljom proglašavamo za zemlju sigurnog porijekla, a onda ne protjerujemo odbijene – rekao je Kauder za „Rajniše post”.
On je, istovremeno, izrazio spremnost da razgovara o novim zemljama koje bi trebalo da se uvrste na listu zemalja sigurnog porijekla, ali i sumnju da će samo to riješiti problem.
Kauder je ocijenio da zahtjevi da se ubrza azilantski postupak ostavljaju otvorenim pitanje kako dalje sa odbijenim podnosiocima zahtjeva za azil i pozvao njemačke pokrajine da nešto konkretno predlože.
Berlin se već mjesecima suočava sa lavinom kosovskih azilanata, čiji boravak finansijski opterećuje njemačku državu, gradove i opštine.
U traženju rješenja za taj problem, iz Berlina je, između ostalog, ovih dana predloženo ubrzanje i skraćenje postupka, pružanje policijske podrške policajcima na srpsko-mađarskoj granici, ali i da se jasno razbiju lažne nade azilantima, što sve, kako prenose mediji, sa sobom nosi praktične probleme.
Predstavnici njemačke države trude se da razbiju priče na Kosovu o tome da azilante u Njemačkoj čekaju „ružičasti svijet”, radno mjesto i bolji život. Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Emili Haber i šef Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice Manfred Šmit pojašnjavali su u izjavama kosovskim medijima kao funkcioniše njemačkim azilantski sistem.
Oni su, podsjećaju mediji, ukazali da praktično niko sa Kosova ne dobija azil u Njemačkoj i da za to nema ni najmanje šanse.
Njemačka je, takođe, poslala svoje policajce na srpsko-mađarsku granicu, a pritom su planirane i zajedničke mađarsko-austrijsko-njemačke policijske kontrole u vozovima na liniji Budimpešta–Beč–Minhen – prenose mediji.
Plan da Šmitov Savezni zavod za migracije i izbjeglice u roku od 14 dana obradi zahtjev svakog kosovskog Albanca – i skoro uvijek negativno odgovori – nosi u praksi mnoge probleme, piše štampa, ukazujući pritom da je jedan od problema i nedostatak službenika.
Polovinom prošle godine jedan azilantski postupak trajao je u prosjeku više od sedam mjeseci, sada tačno šest, a, kako ocjenjuje štampa, Savezni zavod za migracije i izbjeglice je prilično udaljen od cilja vlade da se taj postupak za azilante skarati na maksimalno tri mjeseca.
Tako je i predlog o skraćenju postupka za kosovske azilante na 14 dana, smatraju eksperti, potpuno nerealističan i ukazuju da pred Saveznim zavodom za migracije i izbjeglice već stoji brdo od 100.000 neobrađenih zahteva za azil građana iz cijelog svijeta.
U komplikovanoj borbi Berlina protiv kosovskih azilanata, oni poslije odbijanja, kao i svi drugi, imaju pravo da se žale i da pokrenu pravni postupak, što znači da se tako odlaže njihovo izručenje u zemlju porijekla.
Mediji navode i da je izručenje odbijenih podnosilaca zahtjeva za azil u zemlje porijekla u nadležnosti njemačkih pokrajina i da, recimo, ako je neko bolestan ili nema sve potrebne „papire” ne može ni biti vraćen u svoju zemlju.
Eksperti ukazuju da se lavina kosovskih azilanata neće smanjivati sve dok se ne promijene životni uslovi na Kosovu.(Tanjug)